VIJESTI

Hegel je još u svoje vrijeme (prije dvjestotinjak godina) mogao primijetiti kako je čitanje novina kod ljudi zamijenilo jutarnju molitvu. Stvari su u međuvremenu postale kudikamo ozbiljnije … Pokušati jedan dan ne pročitati vijesti stvara dojam da će čovjek ostati zakinut za neki prevažan događaj za njega, njegov grad, njegovu zemlju, za cijelo čovječanstvo.

Naslovi i sadržaj vijesti su – što je vrlo neobično – postali nekako standardizirani kao da je riječ o gramatici ili rječniku. Sve vijesti imaju otprilike isti fond riječi kao recimo strahovito, strašno, ekskluzivno, ugledni znanstvenik, ugledni gospodarstvenik, odnosno, općenito netko koga vijesti krste „uglednim“… tu se još pojavljuju i izrazi poput „top“ u smislu top deset savjeta, primjera, kao i izrazi super, maštovito, bajkovito… tu su još izričaji poput otkačeno, do ludila, super zabavno, extra moćno, „internet gori“ od te i te vijesti, „zapalila Instagram svojim fotografijama“… I na kraju dolaze izrazi kada se radi nekakva analiza pa se koriste izrazi poput dubinski, stručan, analitičan, odličan, znanstven, ozbiljan… Ne samo da su vijesti postale standardizirane jer raspolažu siromašnim fondom riječi, nego su također postale standardizirane jer se jedna vijest uglavnom neprecizno i netočno, najčešće pomoću Google translatora i sličnih inovativnih pomagala, prevode bez puno osjećaja i poštivanja, barem duha jezika na koji se prevode.

Vijesti „boluju“ od ove dvije standardizacije i obje su jezične. Jedna je povezana sa siromaštvom jezika informacija, odnosno vijesti, a drugi s „zlostavljanjem“ jezika pomoću površnih prijevoda na druge jezike. U oba slučaja čitatelj može doći u situaciju da njegov vlastiti fond riječi oslabi i da neozbiljne prijevode pođe uzimati zdravo za gotovo kao ozbiljan rad nekog jezikoslovca. Drugačije rečeno, čitanjem vijesti koje su jezično siromašne i loše prevedene čitatelj doslovce zaglupi i izgubi puno važniji fond riječi, a to je onaj fond riječi koje mu služe za svakodnevnu komunikaciju s ljudima. To je opet fond kojega je stekao samostalnim čitanjem knjiga i razmišljanjem. Vijesti imaju određenu moć jer se ima osjećaj da je čovjek u tijeku svjetskih događanja i da ništa ne izmiče njegovim prohtjevima za informacijama. Nekako je postalo važno znati sve i pri tom se izgubila potreba razlikovanja između čitanja vijesti i svakodnevne komunikacije. Rasprava o nekom svjetskom problemu recimo izbjeglička kriza, sirijski rat, je među čitateljima vijesti vrlo kratka i završava brzo između dva ili tri gutljaja kave, obično u nedostatku ne toliko argumenata koliko većeg fonda riječi pomoću kojega se argumentacija razvija i traje. Argumentacija je preuzeta od vijesti gdje se uz par rečenica i nekoliko fotografija i obvezno uz izraze poput šokantno, zbunjujuće, katastrofalno, uznemirujuće nastoji ne pridobiti osobu za argumentaciju u nekoj raspravi nego je radije prisiliti da uopće ne razmišlja, nego da u raspravi poput papige pokazuje fotografiju i viče iz svega glasa šokantno, šokantno, šokantno

Vijesti zbog svog jezičnog siromaštva i površnog prevođenja oslabljuju svakodnevnu komunikaciju među ljudima, a posebno onaj dio komunikacije koji se odnosi na dugotrajno argumentirano raspravljanje o nekoj temi ili problemu gdje je potreban fond riječi koji osim riječi koje vijesti standardizirano koriste treba sadržavati i riječi koje se uče u književnosti, kroz ozbiljan studij, odnosno, općenito u čitanju knjiga. Vijesti ne zahtijevaju ozbiljnije čitanje jer i samo čitanje vijesti se formira unutar gramatičkog kruga od par desetaka riječi, i takav gramatički krug na duge staze sposoban je oslabiti čovjekov vlastiti fond riječi i oslabiti njegove jezične sposobnosti za argumentaciju u svakodnevnom susretu s ljudima. Vijesti ne treba čitati svaki dan. Čovjek neće ostati „izvan događaja“ ako skupi snage pa koji mjesec ostavi vijesti i posveti se čitanju knjiga. Nakon nekoliko mjeseci izbivanja otkrit će da i nije ništa propustio što se tiče vijesti, ali će i otkriti da se njegov rječnik tijekom odsustva obogatio i produbio kroz čitanje knjiga i da mu je sada i lakše i ugodnije svakodnevno komunicirati s ljudima jer ima odjednom puno više riječi kojima može komunicirati a da ne ponavlja kao svaku drugu riječ izraze poput extra, top, super, uznemirujuće, šokantno, zabavno, moćno, senzacionalno

 

U Sarajevu,  5. 1. 2018.

O. J.

 

Izvor (Foto): 123rf.com

Leave a Reply