Subota, listopad 23, 2021

Svima nam je donekle poznato da su upravo eksperimenti bili odskočna daska u tretiranju psihologije kao znanosti. Glavno oružje psihologije su upravo psihološki testovi i psihološki eksperimenti kojima se dolazi do zaključka o onom indirektnom, o onome što ne možemo osjetiti – ljudsko ponašanje.

Koji su to eksperimenti koji su obilježili psihologiju?

  1. Apatija promatrača/efekt promatrača

U slučaju nužde, kad nam na primjer pozli, većina nas bi željela biti na prometnom mjestu gdje bi nam tko mogao pritrčati u pomoć, ali upravo se javlja ona bojaznost da nam nitko ne garantira da će nam netko prići i pomoći.

Psihološki fenomen poznat kao Apatija promatrača (Genovese efekt) navodi da su veće šanse da ljudi nekome pomognu ukoliko u blizini nema nikoga ili ima vrlo malo ljudi. Ako se u blizini nalazi više ljudi, obično se misli da će se netko drugi zaustaviti i pomoći, što znači da to ne morate biti baš vi. Ovo ponašanje naučnici zovu difuzija odgovornosti.

Neki psiholozi tvrde da je za ovakvu pojavu odgovorna pristojnost, koja u većini zapadnih kultura nalaže da je neprimjereno da se bulji u druge ljude u javnosti. Kao rezultat toga, u velikim skupinama, prolaznici se trude da ne gledaju previše okolo i ne obraćaju pažnju na ljude oko sebe, zbog čega je i manja šansa da će primijetiti osobu kojoj je potrebna pomoć.

Više informacija: http://www.grignoux.be/dossiers/288/pdf/manning_et_alii.pdf

  1. Eksperiment s Bobo lutkom

Albert Bandura je 1961. godine proveo eksperiment s Bobo lutkom (lutka na napuhivanje) kako bi dokazao da ljudsko ponašanje proizlazi iz društvene imitacije, a ne od nasljednih genetskih faktora.

U eksperimentu su učestvovala djeca u dobi od 37 do 69 mjeseci. On je postavio tri skupine djece: jedna je bila izložena odraslim ljudima koji pokazuju agresivno ponašanje prema Bobo lutki, druga je bila izložena odraslim ljudima koji se mirno igraju s Bobo lutkom, dok je treća bila kontrolna skupina. Rezultati su pokazali da su djeca izložena agresivnom modelu u većini slučajeva i sama pokazala agresivno ponašanje prema lutki, za razliku od djece koja su bila izložena pasivnom igranju s lutkom.

Zato dragi (budući) roditelji oprezno, dijete vas promatra.

Više informacija: http://psychclassics.yorku.ca/Bandura/bobo.htm

  1. Aschov eksperiment

U ovom eksperimentu ispitanicima se pokaže jedna linija, a onda ih se zamoli da istu usporede s tri druge linije i pronađu odgovarajuću veličinu.

Čini se jednostavnim, zar ne? Ipak, većina ispitanika pokaže pogrješnu liniju, jer je soba u kojoj borave ispunjena glumcima koji prije ispitanika odaberu pogrješan odgovor. Rezultati ovog eksperimenta jasno pokazuju da će se ljudi prilagoditi gomili koja ih okružuje umjesto da daju svoje mišljenje. Čak 80% ljudi se odluči za pogrješnu liniju!

Što je jasan dokaz da smo pod utjecajem konformizma više nego što mislimo.

Više informacija:

http://vault.hanover.edu/~altermattw/social/assets/readings/Reading04.pdf

  1. Piano stepenice

Psihološki eksperiment, koji je imao namjeru dokazati da se navike ljudi mogu promijeniti (na bolje) tako što se u svakodnevne „dosadne“ aktivnosti uvede malo zabave pokazao se veoma uspješnim.

2009. godine, tim stručnjaka je preko noći pretvorio stepenice u jednoj podzemnoj željeznici u Stockholmu, Švedska, u potpuno funkcionalan klavir. Svaki put kada bi prolaznik stao na određenu stepenicu, ona bi svirala tu notu. Taj dan, 66% više ljudi je odabralo piano stepenice umjesto pokretnih stepenica, koje većina inače koristi. Zar ne radimo sve radi sebe i za sebe, pogotovo s ciljem zabave i lijepog provoda?

Izvorni eksperiment pogledajte na:

http://www.youtube.com/watch?v=2lXh2n0aPyw&feature=player_embedded

Sve je ovo naša svakodnevica, jer upravo svaki dan nam je vlastiti eksperiment. Kroz svoje ponašanje upoznajemo sebe bilo svjesno ili nesvjesno.

 

U Sarajevu, 28. 5. 2013.

B. K.

Tags: , , ,
Belinda Milanović

0 Comments

Leave a Comment