Utorak, lipanj 15, 2021

Panika (grč. πανιϰός) etimološki označava nešto što pripada starogrčkom bogu Panu. Inače, ovaj osebujni bog prirode, divljine, šume, lova i pastira je uz boga vatre i vulkana Hefesta bio jedini ružni među grčkim bogovima. Zapravo, bio je toliko ružan da je svojim grdnim likom izazivao strah i užas gdje god bi se pojavio, kako među samim ljudima tako i među nadljudskim bićima. Mit ga je prikazivao kao krznom posve obrasla muškarca s jarećim nogama, papcima, repom, bradom, ušima i rogovima. U svakom slučaju bio je dovoljno zastrašujuće ružan da u kasnijem kršćanskom periodu posluži kao slika vraga, o čijem izvanjskom izgledu Biblija zapravo ništa ni ne govori. Pan je tako na kraju ispao poprilično zlosretan lik. Mit ga prikazuje većinom kao pozitivnog i zaštitničkog lika; uz to čak i kao najboljeg svirača i plesača među grčkim bogovima. No, bučno i uznemirujuće glasanje, kao i divlja, neobuzdana seksualna strast, uz prije spomenut grozan izgled su ga stalno dovodile na loš glas – u stvari neizmjerno lošiji nego što je on to po sebi zasluživao.

Iz potonjeg vidimo da u samu srž fenomena panike spada da je to nekakav preuveličan i neopravdan strah.

U psihologiji, panika naznačuje snažan strah, praćen dišnim poteškoćama, lupanjem srca i drhtanjem. Tu se kaže da panika nastaje zbog stvarne ili zamišljene opasnosti, te da se brzo prenosi na sve prisutne ljude, što na kraju počesto dovodi do iracionalnoga ponašanja. Zbog te svoje svojevrsne „zarazne” prirode, panika predstavlja i sociološki fenomen.

Paniku se također spominje i u ekonomiji, kao iznenadan i raširen strah od pada burzovnih vrijednosti i sloma financijskih tržišta. Ekonomska panika je obično uzrokovana vijestima o potencijalnim negativnim kretanjima, a rezultira masovnim povlačenjem bankovnih depozita, nekontroliranom rasprodajom dionica i valuta, što na kraju dovodi do znatno veće ekonomske krize, nego što je to ona izvorna vijest o potencijalnim negativnim kretanjima po sebi predviđala.

Slično možemo primijetiti i u svezi aktualne „korona” krize, a što ujedno predstavlja i izravni razlog pisanja ovog teksta. Razuman čovjek bi se već sada mogao upitati: Što je opasnije? Sama korona, ili masovni strah od korone … uz sumanuto pražnjenje polica apoteka i tržnih centara, kao i panično bježanje od svakoga tko se iole ozbiljnije zakašlje?

Premda ne poimenično, paniku, kao i njezine razorne posljedice se spominje i u svetim knjigama. Govoreći o znakovima posljednjih vremena, Isus između ostalog kaže da će ljudi u to vrijeme izdisati od samog straha i iščekivanja onoga što prijeti svijetu (usp. Lk 21,26). Stoga na kraju i naglašavamo: Sama panika je uvijek opasnija od uzroka svoga nastanka, i da, vrlo je zarazna. Zato se ne dajte zaraziti!

U Sarajevu, 12.III.2020.

M.B.

Izvori:

https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46427;

https://en.wikipedia.org/wiki/Pan_(god);

Izvor (foto): ©Tero VesalainenDreamstime.com;

Tags: , , , , ,
Mario Bernadić

0 Comments

Leave a Comment

Ostali tekstovi

Potjera

Potjera

7. svibnja 2017.
SNAŽNA SLABOST I SLABA SNAGA
O brizi

O brizi

16. ožujka 2020.
O stvarima i životu

O stvarima i životu

20. siječnja 2019.
OSOBNA AUTENTIČNOST I CIJENA IZBORA
ZNAKOVI I PUTOVI DO SAMOPOUZDANJA
KOLIKO OPREZA JE DOVOLJNO?
RATNI JUNAK

RATNI JUNAK

21. rujna 2018.