Utorak, 19 ožujka, 2024

Otkako su prije nešto više od mjesec dana mediji izvijestili o pojavi korona virusa u Kini, strah i panika diljem svijeta ne prestaju se stišavati, štoviše, svaki danom slušamo kako broj zaraženih i umrlih raste. Ne ulazeći u rasprave uzroka ovog virusa, zasigurno nikome od nas nije bilo svejedno čuti kako je virus došao i do susjednih država. Tako nakon kravljeg ludila, ptičje gripe, SARS-a, ebole i svinjske gripe, korona virus nastavlja niz zaraznih bolesti koje su posljednjih desetljeća izazivale strah i oduzimale živote. No nijedna od navedenih bolesti ne ubraja se u najsmrtonosnije, tj. među one koje su kroz povijest oduzele najviše života. U nastavku slijedi popis deset najsmrtonosnijih pandemija u povijesti. Iako neke zarazne bolesti imaju i veći postotak smrtnosti od onih koje ćemo navesti, ovdje ih nećemo navoditi jer se ne ubrajaju u pandemije.

1. Bubonska kuga

Bubonska kuga ili Crna smrt vjerojatno je najpoznatija pandemija koja je pogodila čovječanstvo. U periodu od sedam godina (1346.-1353.) odnijela je između 75 i 200 milijuna života. Uzročnik ove bolesti je bakterija Yersinia pestis. Na ljude se prenosi s glodavaca ugrizom inficirane buhe. Kroz povijest su postojale tri pandemije kuge, a ova je definitivno bila najsmrtonosnija.

Slika 1: Rimski bakrorez iz 17. st. prikazuje tipičnog liječnika za kugu onog vremena. Jeziva, gavranu nalik maska zapravo je imala praktičnu svrhu. U produljeni nos maske se obično stavljalo ljekovito bilje koje je služilo kao filter. Izvor: wikimedia.org

2. Španjolska gripa

Pandemija koja je izbila pri završetku Prvog svjetskog rata 1918. odnijela je između 20 i 50 milijuna žrtava. Stopa smrtnosti procijenjena je na 10% do 20%, a samo u prvih 25 tjedana umrlo je oko 25 milijuna ljudi. Ono po čemu se ova gripa razlikovala od ostalih epidemija gripe jest činjenica da je napadala i zdrave mlade ljude što nije uobičajeno za gripu.

3. HIV/AIDS

HIV je od 1981. ubio više od 36 milijuna ljudi. Prvi puta je identificiran 1976. u Demokratskoj Republici Kongo. Ovo je bolest s kojom se još uvijek borimo. Smatra se da je danas HIV-om zaraženo između 31 i 35 milijuna ljudi. Kako je medicina napredovala i širila se svijest o ovoj bolesti, razvijeni su novi načini liječenja pa se tako godišnja smrtnost između 2005. i 2012. smanjila sa 2,2 milijuna na 1,6 milijuna.

4. Justinijanova kuga

Smatra se da je ovo bila prva pandemija bubonske kuge nastala između 541. i 542. Ime nosi po istočnom rimskom caru Justinijanu I. koji je vladao u tom periodu. Prvo je obuhvatila Bizantsko Carstvo te se smatra da je u samo 12 mjeseci prepolovila europsko stanovništvo. Opustošila je Carigrad gdje je dnevno umiralo oko 5 000 ljudi, što je na kraju rezultiralo smrću 40% gradskog stanovništva.

5. Antonijeva kuga

Još jedna pandemija kuge koja je ubila oko 5 milijuna ljudi u periodu od 165. do 180. godine. Opisao ju je grčki liječnik Galen pa se također naziva i Galenova kuga. Danas se vjeruje da se zapravo radilo o velikim boginjama koju su iz Mezopotamije u Rim donijeli vojnici. Bolest je nazvana po rimskom caru Marku Aureliju Antoniju koji je umro od nje.

6. Azijska gripa

Azijska gripa nastala je u Kini 1956. i trajala do 1958. godine. Iako se broj smrtnih slučajeva različito procjenjuje, podatci Svjetske zdravstvene organizacije bilježe 2 milijuna žrtava od kojih je skoro 70 000 bilo samo i SAD-u.

7. Kolera (treća pandemija kolere)

Treća pandemija kolere poput prve i druge nastala je u Indiji 1852. i trajala do 1860. godine. Smatra se najsmrtonosnijom od sedam pandemija kolere. Britanski liječnik John Snow prvi je uspio identificirati kontamiranu vodu kao sredstvo prijenosa bolesti 1854. Ova bolest u tom periodu odnijela je preko milijun života.

Slika 2: Bakterija Vibrio Cholerae – uzročnik kolere. Izvor: wikimedia.org

8. Gripa (Hongkonška gripa)

Ova gripa izbila je 1968. u Hong Kongu pa se zbog toga ponekad i naziva ”Hongkonška gripa”. Unutar samo tri mjeseca proširila se na sve krajeve svijeta. Iako je ova pandemija imala dosta nisku stopu smrtnosti, oko 5%, prouzročila je smrt više od milijun ljudi, od kojih je 500 000 bilo samo u Hong Kongu.

9. Azijska gripa ili Ruska gripa

Prvi slučajevi zaraze zabilježeni su 1889. na tri udaljena mjesta: srednja Azija, sjeverozapad Kanade i Grenland. Brz porast stanovništva u 19.  stoljeću pogodovao je širenju ove gripe, tako da je u periodu od godinu dana, koliko je trajala, oduzela preko milijun života.

10. Kolera (šesta pandemija kolere)

Kao i prethodne pandemije kolere i šesta pandemija prvo je izbila u Indiji te odnijela nešto manje života od ovih gore navedenih pandemija – oko 800 000. Razlog nešto manje smrtnosti je taj što su Američke zdravstvene vlasti, poučene iskustvom, uspjele brzo izolirati zarežene, tako da je u Americi bilo samo 11 smrtnih slučajeva. Do 1923. slučajevi kolere uvelike su smanjeni, iako je u Indiji ona još uvijek stalna.

Vidimo kako su zarazne bolesti oduvijek pogađale ljudsku vrstu te dosežući pandemijske razmjere, oduzimale više milijuna života. Sve one imale su nekakav ograničeni period unutar kojeg su harale, pa se nadamo da će se i ova današnja zaraza uskoro privesti kraju. Važno je napomenuti kako korona virus Svjetska zdravstvena organizacija još uvijek nije svrstala u kategoriju pandemija.

27. 2. 2020.

S engleskog prevela i uredila K. L.

Izvori:

https://www.mphonline.org/worst-pandemics-in-history/ (Stanje: 27. 2. 2020.).

https://www.rwjf.org/en/blog/2013/12/the_five_deadliesto.html (Stanje: 27. 2. 2020.).

https://sofrep.com/news/these-are-the-worst-pandemics-in-history-from-the-plague-to-the-coronavirus/ (Stanje: 27. 2. 2020.).

Izvor (foto): 123rf.com; Copyright: Alex Stokes

Tags: , , , ,

0 Comments

Leave a Comment