Sindrom varalice je vjerovanje osobe da nije inteligentna, sposobna ili kreativna unatoč dokazima o visokim postignućima.

Vjerojatno smo dosta puta u svome životu imali osjećaj da nismo dovoljno sposobni, osobito ako se radilo o novom radnom mjestu ili nekim novim zadatcima s kojima do tada nismo imali iskustva. To je svakako normalno jer uvijek želimo opravdati tuđe povjerenje i očekivanja. Valjda su nekim razlogom baš taj posao ili zadatak dodijelili nama. No što kad je taj osjećaj stalno prisutan, kad sami sebe doživljavamo nedovoljno sposobnima, pa čak i onda kada imamo popriličan niz uspjeha iza sebe? Opisani doživljaj naziva se sindrom uljeza ili varalice (eng. Imposter syndrome). Sindrom je prvi put spomenut i opisan u studiji kliničkih psihologinja Pauline Clance i Suzanne Imes 1978. godine. U svojem radu ove dvije psihologinje bavile su se ženama koje su postigle velike uspjehe tijekom svojih karijera. Sam sindrom opisuju riječima: „Vjerovanje osobe da nije inteligentna, sposobna ili kreativna unatoč dokazima o visokim postignućima“. Inače se smatra da sindrom češće pogađa žene nego muškarce, iako ni oni nisu u potpunosti pošteđeni.

Uljez ili varalica sve svoje uspjehe pripisuje pukoj sreći iako se većinom radi o iznimno inteligentnim i uspješnim pojedincima. Kao najčešći simptomi navode se negativno razmišljanje o sebi, stidljivost na radnom mjestu i pretjerana kompenzacija poput prekovremenog rada ili nepostavljanje granica s opterećenošću poslom. Osobe koje pate od tog sindroma neprestano su u strahu da će drugi otkriti kako su oni zapravo varalice i da je njihov uspjeh lažan. Kritike ih pogađaju puno više nego druge ljude te smatraju kako su upravo te kritike dokaz da nisu dovoljno dobri. S druge strane, pohvale ne doživljavaju osobno i misle kako ih ne zaslužuju.

Dr. Valerie Young u svojoj knjizi iz 2011. godine, na osnovu studije Clance i Imes, predložila je raščlambu ovog sindroma na pet podtipova:

1. Perfekcionisti – postavljaju ispred sebe visoke i često nedostižne ciljeve. Ne pronalaze zadovoljstvo u svome radu, nego se uvijek fokusiraju na mane te smatraju kako su to mogli puno bolje obaviti.
2. Supermeni/superžene – osobe koje kompenziraju svoj osjećaj nedostatnosti preteškim poslovima što je veoma opasno za njihovo fizičko i mentalno zdravlje. Podložni su tzv. ”sagorijevanju” na poslu, a time često uništavaju svoje odnose i veze s drugim ljudima.
3. Prirodni geniji – oni poput perfekcionista postavljaju iznimno visoke ciljeve, a uz to ih nastoje ostvariti iz prvog pokušaja. Ako to ne uspiju, vrlo brzo odustaju misleći kako nisu dovoljno dobri za to.
4. Individualisti – osobe kojima je vrlo teško zatražiti pomoć od drugih iz razloga što smatraju kako će to biti dokaz njihovoj nesposobnosti. Smatraju kako drugima ne bi trebala pomoć da se nađu u istoj situaciji kao oni.
5. Stručnjaci – osjećaju kako su prevarili svoje nadređene da znaju više nego što zapravo znaju i mogu. U stalnom su strahu da će kao biti razotkriveni.

Sindrom varalice ne smatra se poremećajem, stoga ni ne postoji neka posebna terapija koja bi zaliječila ovo stanje. No ipak postoje neke smjernice i savjeti kako se nositi s tim sindromom ako je on prisutan. U skladu s tim, većina stručnjaka savjetuje povjeravanje svojih strahova prijateljima, kolegama, tj. bilo kojoj osobi od povjerenja. Također savjetuju zapisivanje vlastitih postignuća, vrijednosti, vještina i sl. kako bi se u svakom trenutku moglo posegnuti za njima kada sindrom varalice nastupi. Dr. Young savjetuje da se negativne misli poput: „Nemam pojma što radim“, zamijene mišlju, “Da, nikad nisam radio ovo, ali zaista želim naučiti“. Dakle, potrebno je svaku novu situaciju ili zadatak shvatiti kao mogućnost za napredak te se ne bojati pitati za pomoć jer nitko ne zna sve. Stoga imamo pravo na pogreške i te pogreške prihvaćati kao sastavni dio života te nastojati iz njih nešto naučiti.

U Mostaru 7. 12. 2020.

K. L.

Izvori:

Lisa Adrill, ”Dr. Valerie Young’s tips for navigating imposter syndrome at home”, 15. 9. 2020., Silicon Republic, https://www.siliconrepublic.com/advice/valerie-young-imposter-syndrome (Stanje: 7. 12. 2020.).

Megan Dalla-Camina, ”The Reality od Imposter Syndrome”, Psychology Today, 3. 9. 2018., https://www.psychologytoday.com/us/blog/real-women/201809/the-reality-imposter-syndrome (Stanje: 7. 12. 2020.).

Jordan Rosenfeld, ”What is Imposter Syndrome, anda What Can You Do About It?, 20. 2. 2016., https://www.mentalfloss.com/article/75699/what-imposter-syndrome-and-what-can-you-do-about-it (Stanje: 7. 12. 2020.).

Izvor (foto): 123rf.com; Copyright: Cory Thoman