Jezik je osnovni alat kojim spoznajemo sami sebe, ali i svijet oko sebe. Lingvisti kažu da danas u svijetu postoji između šest i sedam tisuća različitih jezika. Svi znamo koliko je važno poznavati barem jedan strani jezik, ali isto tako smo svjesni koliko treba truda i vremena da bi se konačno mogli sporazumjeti na tuđem jeziku. Iako nijedan jezik po sebi nije lagan za naučiti, ipak postoje neki koji se zbog svojih karakteristika ubrajaju među najteže jezike na svijetu. Na temelju određenih izvora ovdje donosimo popis deset najtežih jezika te razloge zbog čega se ovi jezici po težini izdvajaju od ostalih.
1. Kineski
Kineski jezik je zapravo makrojezik, tj. kolektivni naziv za srodne jezike na području Kine kojih je ukupno trinaest. Kineski u pravom smislu naziva se i mandarinski jezik. Kada govorimo o težini jezika, uglavnom prvo pomislimo na kompliciranu gramatiku. No, to u kineskom nije slučaj. Gramatika je relativno jednostavna jer nema padeža, rodova, množine ni jednine, a postoje samo tri glagolska vremena: prošlo, sadašnje i buduće. Ono što kineski jezik čini teškim je u prvom redu pismo koje sadrži oko sedam tisuća znakova. Svaki znak odgovara jednome slogu i predstavlja najmanju jedinicu značenja (morfem). Riječi se mogu sastojati od jednog ili više morfema, pa se pišu s odgovarajućim brojem znakova. Pored pisma, težinu ovom jeziku daju i naglasci. Znamo da naglasci izravno utječu na promjenu značenja riječi, a kad uzmemo u obzir da u kineskom postoje četiri osnovna te jedan neutralan naglasak, onda ni ne čudi zašto se ovaj jezik nalazi na samom vrhu kada govorimo o težini.
2. Japanski
Japanskom kao i kineskom jeziku težinu daje pismo. Japanski ima tri neovisna sustava za pisanje – kanji, hiraganu i katakanu. Svaki od ova tri pisma ima različitu abecedu. Osim toga, moguća su i dva smjera pisanja: okomito i vodoravno. Nešto ga je lakše izgovarati nego kineski, a gramatika ima vrlo jasna pravila. No ono što dodatno otežava učenje ovog jezika je različitost načina ophođenja ovisno o položaju govornika i njegovih sugovornika na socijalnoj ljestvici. Osnovna podjela razina ”pristojnosti” jezika je na obični oblik (kudaketa), jednostavni pristojni oblik (teineigo) i napredni pristojni oblik (keigo).
3. Arapski
Arapski je poput kineskog makrojezik koji obuhvaća trideset srodnih jezika. Pripada južnom ogranku semitskih jezika. Ovaj jezik je specifičan po tome što se piše i čita s desna na lijevo. Arapska abeceda je puno manja od kineske i japanske, u pisanju se koristi dvadeset osam slova i tri samoglasnika, ali većina slova može imati četiri oblika ovisno na kojem je mjestu u rečenici. Izgovor je posebno težak, a jezik ima trinaest oblika sadašnjeg vremena koje ovise o licu, rodu i broju. Osim toga, postoji puno dijalekata ovog jezika što ga čini dodatno težim.
4. Korejski
Još jedan azijski jezik koji se smatra jednim od najtežih jezika. Ovaj jezik se smatra izoliranim jer nema vidljivu vezu s nekim drugim jezikom. Ima dva različita numerička sustava, a slično kao i kod japanskog jezika postoje različiti načini ophođenja ovisno o socijalnom položaju govornika i sugovornika. Najkompliciraniji dio jezika su glagoli jer postoje stotine načina na koji se mogu konjugirati ovisno o vremenu i dobi, a i pridjevi mogu imati tisuće različitih nastavaka.
5. Finski
Finski pripada ugro-finskoj skupini jezika. Iako se stoljećima govori na europskom tlu, većini je Europljana težak za usvojiti jer nema ni romanske ni germanske korijene. Ima izuzetno tešku gramatiku, a da je tome tako, dovoljno je spomenuti da ima 14-17 padeža. K tome je aglutinativni jezik što znači da jedan morfem ima jedno gramatičko značenje. Najduža riječ na finskom jeziku ima čak šezdeset jedno slovo.
6. Mađarski
Mađarski jezik pripada ugro-finskoj skupini jezika. Velik broj padeža – oko čijeg se broja ni jezikoslovci ne slažu, ali smatraju da ih ima barem dvadeset šest – čini ovaj jezik vrlo teškim. Osim toga, on je kao i finski jezik aglutinativni, pa se koristi velikim brojem sufiksa koji se razlikuju od padeža do padeža. Također, mađarski ima brojne netipične samoglasnike i suglasničke parove koji su vrlo teški za izgovor.
7. Islandski
Islandski jezik pripada indogermanskoj jezičnoj skupini. Koristi latiničnu abecedu koja se sastoji od trideset dva slova, a od njih su tri karakteristična samo za islandski. Ono što je zanimljivo kod islandske abeceda, a svakako da je zbog toga i dosta težak, jest da za svaki samoglasnik postoje dva različita izgovora. Islandski je vrlo složen u svojim pravopisnim pravilima i redoslijedu riječi. Također, to je jezik koji skoro da i nema posuđenica jer se za svaki novi pojam stvara ”čista” islandska riječ.
8. Vijetnamski
Vijetnamski jezik je poput kineskog tonalni jezik u kojem postoji šest naglasaka označenih različitim simbolima. Dakle, jedna se riječ može izgovoriti na šest različitih načina i imati šest različitih značenja. Većina riječi u vijetnamskom jeziku je jednosložna zbog čega ih je vrlo teško izgovarati.
9. Tajlandski
Tajlandski ili sijamski ili thai jezik je najznačajniji jezik iz grupe tai-kadai jezika. Ovo je još jedan od tonalnih jezika s pet različitih naglasaka koji mogu promijeniti kontekst izrečenog. Abeceda se sastoji od četrdeset jednog slova za suglasnike, a samoglasnici se zapisuju pomoću petnaest simbola koji su dodatak suglasnicima. Ono što je zanimljivo u ovom jeziku jest to što je većina riječi jednosložna, a to dodatno otežava izgovor naglasaka.
10. Poljski
Poljski jezik spada u skupinu zapadnoslavenskih jezika. U usporedbi s ugro-finskim jezicima, sedam padeža u poljskom ne čini se toliko zastrašujućim. No, ono što ovaj jezik čini teškim je izgovor. To posebice vrijedi za one kojima je engleski materinski jezik. Prema jednom istraživanju, upravo je poljski jezik najteži za pripadnike engleskog govornog područja. Osim toga, jezik ima desetak dijalekata pa čak i ako ga savladate, ne znači da ćete se u svakom dijelu Poljske moći sporazumjeti.
Naravno, ovo nije fiksirani popis najtežih jezika. Popis se razlikuje od izvora do izvora. Prema nekima u skupinu vrlo teških jezika spadaju i estonski, turski, grčki, hebrejski pa čak i hrvatski jezik, tj. općenito slavenski jezici.
13. 11. 2019.
S engleskog prevela i uredila K. L.
Izvori:
Emmanuel Banks, ”Why are These the Top 10 Hardest Languages in the World?”, Lifehack, Izvor: https://www.lifehack.org/articles/lifestyle/why-are-these-the-top-10-hardest-languages-the-world.html (Stanje: 12. 11. 2019.).
Emerald Catron, ”The 20 Most Difficult Languages in the World to Learn” (20. 4. 2018.), BestLife, Izvor: https://bestlifeonline.com/most-difficult-languages/ (Stanje: 12. 11. 2019.).
Hugo Mcedo, ”Japanese, Finnish or Chinese? The 10 Hardest Languages for English Speakers to Learn” (6. 3. 2016.), Unbabel, Izvor: https://unbabel.com/blog/japanese-finnish-or-chinese-the-10-hardest-languages-for-english-speakers-to-learn/ (Stanje: 12. 11. 2019.).
Juan Castillo, ”25 Of The Most Difficult Languages To Learn In The World”, List25, Izvor: https://list25.com/25-of-the-most-difficult-languages-to-learn-in-the-world/5/ (Stanje: 12. 11. 2019.).
Izvor (foto): 123rf.com; Copyright: bowie 15
